Ljetna crvena vina

„Strawberries, cherries and an angel’s kiss in spring, my summer wine is really made of all these things…“

Svi znamo kako je ljeto idealno vrijeme za lagana, lepršava, bijela i rosé vina. No što je s crvenima? Možemo li podjednako uživati i u crvenom, lagano rashlađenom vinu koje nas neće brzo umoriti i koje će zapravo tražiti i čašu više?

Naravno da možemo, jer upravo je raznolikost najveće bogatstvo vinskog svijeta i nijedno drugo piće ne može zadovoljiti toliko različitih ukusa. 

Zato je ovaj tekst podjednako namijenjen ljubiteljima crvenih vina kao i onima koji još uvijek, nadamo se ne zadugo, ne uživaju u takvim vinima.

Kolumna: Ksenija Matić za #dvasrcaikuhaca

Prije svega, pokušajmo definirati što uopće znači lagano crveno vino. Tijelo vina čine alkohol i tanini, što automatski znači da ćemo kod laganih vina tražiti niži alkohol i manje tanina. Odležavanje u drvenim bačvicama također dodatno „popunja“ vino, pa ćemo u ovom slučaju odabirati vina koja nisu bila u kontaktu s drvom. S obzirom da je kiselina vrlo važan faktor koji vinu osigurava svježinu i pitkost, kod laganih vina ćemo tražiti i izraženije kiseline. Sada kada imamo bitne parametre (nizak alkohol, blagi tanini, povišena kiselina, bez odležavanja u drvu), krenimo u istraživanje sorti.

Pinot crni prva je asocijacija na lagano crveno vino. Samim pogledom na prozirnu, rubinsko crvenu boju možemo očekivati da se radi o nečem lakše strukturiranom. Pinot crni miriše na ljubičice, maline, trešnje te takvu aromatiku i strukturu očekujemo i u ustima – svježe crveno voće, blagi tanini, dobra kiselina, nizak do umjeren alkohol. Ako Dalmatincu (koji nije baš upoznat s ovom sortom) ponudite Pinot crni, često će negodovati da mu niste dali vino nego bevandu. Inače, radi se o burgundskoj sorti koja uspijeva u hladnijim klimatskim uvjetima a rasprostranjena je po cijelom svijetu. Razlikujemo stil starog svijeta kojeg obilježava kompleksnost, duže dozrijevanje i razvoj zemljanih aroma, mokrog lišća i gljiva te stil novog svijeta u kojem prevladava voćnost i floralnost. Pinot crni smatra se kraljem crvenih sorti jer je iznimno osjetljiv u vinogradu, a ćudljiv u podrumu te je veliki uspjeh vinara napraviti dobar pinot. Radi se također o sorti od koje dolazi i najskuplje crveno vino na svijetu, poznati Romanée-Conti od Domaine de la Romanée-Conti.

Uglavnom, ako ne pijete Pinot crni, niste pravi šmeker 😉

Zadržimo li se u Francuskoj, spomenut ćemo sortu Gamay koja dolazi iz regije Beaujolais. Najpoznatija je po mladom vinu koje izlazi na tržište ubrzo nakon berbe i to trećeg četvrtka u studenom (Beaujolais nouveau), sa svojom specifičnom ljubičastom bojom i aromama koje podsjećaju na Bazooka žvake i Bananka (zbog procesa proizvodnje koji se zove karbonska maceracija). Međutim, vina klasične vinifikacije od sorte Gamay zbog lijepe voćnosti, laganih tanina i finih kiselina svakako spadaju među dobar izbor za ljeto. Sorta Grenache, udomaćena u južnim dijelovima Francuske (Južna Rhona, Languedoc-Roussillon) poznata je i kao mediteranski Pinot crni. Za ovu sortu ključno je vrijeme berbe kako bi zadržala kiseline, profil crvenog bobičastog voća, niske tanine i balansiran alkohol. 

Iz poznate talijanske regije Pijemont možemo izabrati Dolcetto, vino nižeg alkohola, umjerenih kiselina i aroma šumskog voća. Ako skoknemo do regije Veneto i posegnemo za baznim vinom iz apelacije Valpolicella DOC, svakako ćemo uživati u vrlo pitkom vinu s izraženom voćnosti.

Iz susjedne nam Austrije možemo spomenuti i Blaufränkisch (frankovku, u Istri poznatu i pod sinonimom borgonja) koja upravo u svojoj baznoj verziji (bez odležavanja u drvu) može iskazati voćni profil uz potrebnu svježinu.

Ne smijemo preskočiti ni Blatinu, autohtonu hercegovačku sortu čiji bazni primjerci izvrsno odgovaraju karakteru pravog ljetnog crvenog vina.

Bez obzira što hrvatska crvena vina promatramo gotovo isključivo kroz moćni Plavac mali i mi se možemo pohvaliti autohtonim sortama od kojih se dobivaju sjajna lagana vina.

To su Plavina, srodnik Plavca malog i Lasina, kojoj se često „tepa“ da je hrvatski Pinot crni. Obje sorte karakterizira izražena kiselina i nizak alkohol. Plavina ima profil svježeg bobičastog voća a rasprostranjena je po cijeloj Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori, dok je Lasina specifična za podregiju Sjeverna Dalmacija, a obilježava je floralnost i crveno voće te vrlo lagana i mekana struktura u ustima. 

Lagana crvena vina sjajan su pratitelj mnogim jelima, stoga se nemojte ustručavati kušati razne kombinacije – od one „ziheraške“ pinot crni + patka, preko jela od plave ribe, masnije ribe poput lososa, laganijih mesa poput piletine, kopuna ili svinjetine, brizla, jela od gljiva ili cikle, hladnih narezaka, raznih terina i pašteta… 

I najvažnije od svega, ovakva vina obavezno ohladite na 12°-14°C! 

Ksenija Matić, Certified Sommelier @court_of_ms_europe
No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.