Sauvignon Blanc – sommelierski spas & crowd-pleaser
sommelierski spas za pairing sa šparogama i svojevrsni crowd-pleaser
Svjetska vinska scena vrlo je zanimljivo i vibrantno područje te se razne sorte ili stilovi vina često znaju nametnuti kao must drink (pogotovo među šmekerima!). Unatrag nekoliko godina na tron svježih bijelih vina zasjeo je Sauvignon Blanc, preplavio vinske karte i još uvijek čvrsto drži titulu crowd-pleasera i čini nam se kako ne namjerava otići.
Kolumna: Ksenija Matić za #dvasrcaikuhaca
Smatra se da Sauvignon Blanc potječe iz doline rijeke Loire, gdje se pod sinonimom Fiers pojavljuje u dokumentima iz 16. stoljeća. Ime sorte vjerojatno dolazi od francuske riječi sauvage, što znači divlje, s obzirom da oblik njegovog lista podsjeća na divlju lozu. Radi se o polu-aromatičnoj bijeloj sorti kojoj odgovaraju hladni do umjereni klimatski uvjeti koji omogućuju duži period polaganog dozrijevanja kako bi se postepeno razvile njegove bogate arome. Najzasađeniji je u Francuskoj, dok je vrlo rasprostranjen na Novom Zelandu, u Kaliforniji, Čileu, Australiji, Južnoj Africi, Austriji, itd.
Kod kušanja Sauvignon Blanca, u fokusu su svakako njegove arome. Vrlo su izražene već na samom mirisu, a pružaju raspon od biljnih (zelena trava, kopriva), povrtnih (zelena paprika, šparoge), cvjetnih (bijelo cvijeće, osobito bazga), citrusnih (limun, limeta, grejp), zelenog voća (zelena jabuka, zelena kruška, ogrozd), koštunjičavog voća (breskva, nektarina, marelica) pa sve do tropskog (ananas, marakuja). Upravo zbog svojih naglašenih zelenih nota, kao i vrlo izraženih čvrstih kiselina često zna biti sommelierski spas kod sparivanja s izrazito zahtjevnim namirnicama poput šparoga ili artičoka koje i same imaju vrlo dominantne zelene arome zbog visokog udjela klorofila (op.a. sommelierske noćne more).
Ako bismo išli izdvojiti najvažnija europska područja u kojima se uzgaja Sauvignon Blanc, definitivno moramo zapamtiti Sancerre i Pouilly-Fumé iz doline rijeke Loire. Sauvignoni iz ovih područja iznimno izražavaju karakteristike terroira kroz mineralnost koja dolazi zbog tri različite vrste tla: bijele zemlje, vapnenačko-pjeskovitog tla (caillottes) i kremenastog tla (poznati silex). Elegancija, mineralnost i dugovječnost glavne su karakteristike Sauvignona iz doline rijeke Loire te ako ste ikad u prilici, svakako kušajte neke odležanije primjerke koji će vas iznenaditi svojom kompleksnošću. Druga značajna regija je Bordeaux, osobito područja Graves i Entre-Deux-Mers. Ovdje nećemo naći mnogo monosortnog Sauvignona, već će mu partner u boci biti sorta Semillon, koja će pridonijeti nešto jačoj strukturi vina. Iako Sauvignon rijetko odležava u drvu, upravo u Gravesu možemo naći primjerke korištenja francuskog hrasta zbog kojeg ćemo dobiti dodatne arome vanilije i tosta.
Od zemalja novog svijeta, globalnoj popularizaciji Sauvignona najviše je pridonio Novi Zeland, odnosno regija Marlborough sa svojim posebnim, vrlo aromatičnim stilom. Izrazito snažne zelene arome osigurale su mu i podrugljiv opis cat’s pee on a gooseberry bush (mačji urin na grmu ogrozda) jer je u hladnijim područjima u grožđu prisutna velika koncentracija pirazina, glavnih krivaca za navedene arome. Spomenut ćemo i kalifornijske Sauvignone koji ponekad na etiketi nose oznaku Fumé Blanc. Ovaj izraz označavao je stil Sauvignona u kojem su dominirale arome odležavanja u drvenim bačvama, međutim danas to nužno više nije slučaj.
Što se pak tiče Hrvatske, vodeća regija je Bregovita Hrvatska, a najbolji primjerci dolaze iz podregija Prigorje-Bilogora, Zagorje-Međimurje i Plešivica. Značajno područje svakako je i Istra, dok su ostali dijelovi Hrvatske većinom previše topli za ovu sortu.
Bilo da uživate u eksploziji aromatike koju vam pruža novozelandski stil ili preferirate kompleksnost i eleganciju Sancerrea, Sauvignon Blanc definitivno ostaje siguran odabir u kojoj god situaciji se nalazite.
